
Muzej nauke i tehnike - Beograd
Više od muzeja
Muzej nauke i tehnike je u 2023. godini ostvario veliki broj saradnji, interaktivnog programa, izložbi, izdanja, učestvovao na kongresima, naučnim skupovima i konferencijama, a kustosi su objavili veliki broj autorskih radova. Edukativna vrednost i zabavni pristup naučnim i tehnološkim temama privukli su veliki broj posetilaca iz zemlje i inostranstva svih uzrasta i učinili su Muzej ponovo jednim od najpopularnijih muzeja u Srbiji. Realizovane su izložbe: Milutin Milanković – 100 godina od reforme Julijanskog kalendara,Gola tehnologija, Mortui vivos docent – Kad mrtvi uče žive. Milovan Milovanović i njegovo doba: povodom sto godina nastave sudske medicine na Medicinskom fakultetu u Beogradu, a mesec decembar je bio posvećen domaćem računaru „Galaksija“. Izložbe Muzeja „Tanka linija – Između leka i otrova", „O fabrikama i radnicima" i „Leta pre neta" gostovale su u Narodnom muzeju u Zrenjaninu, Leskovcu, Valjevu, Kikindi, Gradskom muzeju u Vršcu, Muzeju Jadra i Domu kulture Knjaževac. Pored objavljenih kataloga za pomenute izložbe, objavljena je monografija „Zauvek u Beogradu: izgubljeni brodovi, prilozi poznavanju istorije plovidbe“. „Osnove muzeologije“ Vojćeha Glužinjskog, naučni časopis Flogiston 31 (26 autora, 424 strane), časopis Navoj 1/2022 (11 tekstova), Časopis za decu Vremeplov 1 i 2 i Navoj 1/2023-engleski. Ostvarena je saradnja na projektu FASIH (Future Art and Science in Industrial Heritage), zajedno sa Centrom za promociju nauke, Delavskim domom Trbovlje iz Slovenije, Sveučilištem u Rijeci, Akademijom primijenjenih umjetnosti i Prirodoslovnim muzejem iz Rijeke. Projekat je usmeren na interdisciplinarno istraživanje industrijskog i kulturnog nasleđa Beograda, Rijeke i Trbovlja kroz mapiranje, istraživanje i procenu arhitektonskih dostignuća i nematerijalnih procesa. Kustosi su učestvovali u izradi monografije o Univerzitetskoj dečijoj klinici u Beogradu, akedemiku Miomiru Vukobratoviću, sa Maticom srpskom na Srpskom biografskom rečniku u svojstvu urednika za arhitekturu i graditeljstvo. Realizovan je veliki broj interaktivnih radionica za decu, Vremeplov, Kustos detektiv i Moj muzej. Muzej je organizovao osam koncerata. Tokom decembra organizovano 3 predavanja.
Inovativnost
Na izložbi „Gola tehnologija" prvi put je upotrebljena najnovija rendgenska tehnologija (u saradnji sa kompanijom Visaris iz Beograda) u svetu za dobijanje statičnih slika i videa muzejskih eksponata koji su zajedno izloženi. Ova neinvazivna tehnologija je omogućila da posetioci vide unutrašnjost naših eksponata. Muzej je ponudio i inovativne programe u vidu „Festivala maštovite fizike“ i „Bazara koji nema pazar“ u saradnji sa Centrom zabavne nauke – Molekulom. "Festival maštovite fizike" po prvi put je održan u prizemlju muzeja. Događaj je okupio tri vodeće institucije - Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu, Matematičku gimnaziju i Prvu beogradsku gimnaziju. Ponuda muzeja je proširena i na pozorišnu delatnost, tako da je duo drama „Pupin – poslednji san“, koja se igra na stalnoj postavci Muzeja, postala stalni mesečni muzejski program. Ostvarena je inovativna saradnja na projektu „Priključi se na tehnologiju – anatomija jedne evolucije” sa Centrom za promociju nauke, i izložbu o najbržem solarnom automobilu Emilia 4ST, realizovanu u saradnji sa Italijanskom Ambasadom u Beogradu. Ove godine je po prvi put je obeležen 29. jun – Međunarodni dan Dunava, u saradnji sa JP Srbijavode i sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Beogradu. Muzej je učestvovao u 14. Evropskoj Noći istraživača. Manifestacija je svečano otvorena u okviru postavke u Galeriji „Aleksandar Despić“ u ambasadori Švedske, Francuske i Grčke i Nj. E. Emanuele Žiofre, ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji. Koordinator projekta je Centar za promociju nauke u saradnji sa Institutom za biološka istraživanja „Siniša Stanković, Prirodno-matematičkim fakultetom iz Niša i Zavodom za zaštitu spomenika kulture Kragujevac.

Izložba Gola tehnologija. Autorski tim: Zoran Lević, Dušan Petrović i Ivan Stanić. Posvećena je „skrivenoj“ strani tehničkih predmeta koje baštini Muzej. Tehnički uređaji uglavnom „skrivaju” svoju unutrašnjost koja se pokrivanjem, u većini slučajeva, štiti i time se obezbeđuje njihovo neometano funkcionisanje. Na taj način unutrašnjost većine tehničkih uređaja, a samim tim i njihov način rada, ostaju skriveni oku posmatrača.Zbog svega navedenog, rodila se ideja da se iz zbirki Muzeja izaberu eksponati koji „kriju” interesantnu unutrašnjost i prepuste prolazu X-zraka. Uz pomoć domaće kompanije Visaris, koja proizvodi digitalne rendgen-aparate i softver najnovije generacije, postignut je neverovatan rezultat. Nova tehnologija omogućila nam je i dinamičke snimke predmeta, odnosno, pružila nam je mogućnost da bez rasklapanja vidimo njihovu unutrašnjost, čak i dok rade. Otuda naša velika želja da ovu novu tehnološku i muzeološku praksu podelimo i s našim posetiocima putem izložbe, a sve u svrhu edukacije i demonstracije novih praksi u prezentaciji kulturne baštine.
https://www.politika.rs/sr/clanak/559733/Skrivena-strana-tehnickih-uredaja

Izložba: Milutin Milanković – 100 godina od reforme Julijanskog kalendara. Autorski tim: mr Slavko Maksimović, autor izložbe i kataloga, predsednik Udruženja Milutin Milanković, Zora Atanacković, muzejski savetnik Muzeja nauke i tehnike, autor izložbe i mr Sonja Zimonić, muzejski savetnik Muzeja nauke i tehnike, kustos izložbe. Uz biografske podatke Milutina Milankovića, priču o detinjstvu i školovanju, građevinskoj praksi, patentima, naučnom radu na Beogradskom univerzitetu, matematičkom proračunu mehanizma i astronomskog kalendara klimatskih promena u prošlosti, centralna tema izložbe je jubilej – stogodišnjica Milankovićeve reforme kalendara, događaja koji se pamti kao revoluciona prekretnica u usaglašavanju dužine kalendarske godine sa dužinom prirodne astronomske godine. Reforma gregorijanskog i julijanskog kalendara koja je vodila je izgradnji jedinstvenog, do sada najpreciznijeg Milankovićevog kalendara, prihvaćena je na Svepravoslavnom kongresu u Carigradu 1923. godine, ali nikada nije primenjena. Izložba je bazirana na arhivskim dokumentima, bibliografskim podacima, ličnim predmetima, opisima najznačajnijih događaja iz života i rada Milutina Milankovića, kao i eksponatima Muzeja
https://www.youtube.com/watch?v=fs2uy2Goe6o
https://www.youtube.com/watch?v=WvGQjZSafPA

Izložba: Mortui vivos docent – Kad mrtvi uče žive. Povodom sto godina nastave sudske medicine na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Autori: Jelena Jovanović Simić, kustoskinja muzeja, i prof. dr Slobodan Nikolić sa Medicinskog fakulteta. Izložba je posvećena Milovanu Milovanoviću, prvom nastavniku sudske medicine na Medicinskom fakultetu i osnivaču Katedre za sudsku medicinu, kao i Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Eksponati su iz Forenzičke zbirke Instituta, formirane još 1898. godine, koju je šira javnost do sada mogla da vidi samo u izuzetnim prilikama. Zanimljivi slučajevi iz sudskomedicinske prakse će biti predstavljeni putem makroskopskih i mikroskopskih preparata, fotografija, dokumenata, oružja i povrednih oruđa, a izložbu upotpunjuju stara učila, udžbenici, atlasi i lični predmeti Milovana Milovanovića. S obzirom da pojedini eksponati mogu biti uznemirujući, preporučeno je da posetioci izložbe budu stariji od 15 godina.
https://www.politika.rs/scc/clanak/573995/Kad-mrtvi-uce-zive-Milovan-Milovanovic-i-njegovo-doba

Izložba: Priključi se na tehnologije – Anatomija jedne evolucije. Autori: Centar za promociju nauke u saradnji sa Muzejom nauke i tehnike. Beogradska izložba je deo istovremene postavke u četiri evropska grada – Milanu, Sofiji, Tartuu i Beogradu. Teme ovih izložbi su održiva izgradnja, cirkularna ekonomija i elektronsko zdravstvo (eZdravstvo), a pored fizičkog formata, publici će biti dostupna i izložba u digitalnom sadržaju koja će objediniti sve partnere. Izložba u Muzeju nauke i tehnike, koja će biti otvorena do kraja aprila, obrađuje temu elektronskog zdravstva i deo je aktivnosti koje Centar za promociju nauke realizuje u sklopu međunarodnog projekta SocKETs (Societal engagement with key enabling technologies). Izložbena postavka u Muzeju nauke i tehnike kroz priču o inovacijama približava građanima nove tehnologije i poziva publiku da se aktivno uključi u proces zajedničkog stvaranja u oblasti eZdravstva. Sadržaj izložbe podeljen je u više tematskih celina, a cilj postavke je da odgovori na pitanja i nedoumice.
https://www.politika.rs/scc/clanak/542959/nauka-tehnika-muzeji-izlozbe

Ekskluzivna izložba solarnog automobila EMILIA 4 ST. Seminar i izložbu otvorio je Ambasador Italije u Beogradu – Luka Gori, a predavanja o procesu projektovanja i dizajniranja solarnih automobila održali su dr Giangiacomo Minak, profesor Univerziteta u Bolonji, Italija (Odsek za mašinsko inženjerstvo) i dizajner solarnog automobila Emilia 4, dr um. Marko Luković, profesor Fakulteta primenjenih umetnosti (Odsek idustrijski dizajn) Emilia 4 je inovativni solarni automobil koji je dizajnirao i projektovao Univerzitet u Bolonji u saradnji sa Univerzitetom umetnosti u Beogradu (Fakultetetom primenjenjih umetnosti). Emilia 4 je pobednik najvažnijih svetskih solarnih trka (takmičenja) u izdržljivosti kao što su kontinentalna trka „American Solar Challenge 2018“ u SAD i 24. sati „iLumen European Solar Challenge 2021” na stazi Zolder u Belgiji. Automobil je dizajnirao srpski nagrađivani industrijski dizajner, Prof. dr Marko Luković sa Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu u saradnji sa članovima italijanskog takmičarskog i konstrukcijskog tima Onda Solare, pod okriljem Univerziteta u Bolonji.
https://nova.rs/auto/u-beogradu-prezentovan-solarni-automobil-emilia-4-st-delo-srpskog-dizajnera/
https://www.danas.rs/zivot/auto/emilia-4-buducnost-na-tockovima-pred-posetiocima-sajma-automobila/




Publikacija: Zauvek u Beogradu - Izgubljeni brodovi: Prilozi poznavanju istorije plovidbe. Izdavači: Muzej nauke i tehnike i Udruženje „Aqua et Archaeologia”.
https://www.youtube.com/watch?v=yDqVBZi7cj0
Festival maštovite fizike. Muzej nauke i tehnike je otvorio vrata za sve radoznale umove na Festivalu maštovite fizike, događaju koji okuplja tri vodeće institucije - Fizički fakultet. Univerziteta u Beogradu, Matematičku gimnaziju i Prvu beogradsku gimnaziju. Festival je stvoren s idejom da razbije uobičajene predrasude o fizici kao suvoparnoj i teškoj disciplini, omogućavajući posetiocima da istraže, eksperimentišu i dožive fiziku na potpuno nov način. Ovaj jedinstveni događaj pruža priliku da se fizika izučava na svež i dinamičan način kroz niz interaktivnih i edukativnih aktivnosti. Festival maštovite fizike pruža odličnu priliku posetiocima svih uzrasta da se angažuju, postave pitanja, otkriju nove ideje i uživaju u druženju sa stručnjacima, profesorima, studentima i učenicima ovih prestižnih institucija.
Decembar mesec računara Galaksija. Povodom četrdesetogodišnjice od nastanka jugoslovenskog računara „Galaksija“, od 5. do 28. decembra u Muzeju nauke i tehnike biće izloženi autorski primerak – poklon Voje Antonića Muzeju i primerak „Galaksije“ čije je kućište dizajnirao naš poznati industrijski dizajner Gojko Varda. Autorski primerak ovog modularnog računara Voja Antonić poklonio je Muzeju nauke i tehnike, a danas se čuva u njegovoj Zbirci računara i informatike.
https://www.rts.rs/lat/magazin/tehnologija/5322860/racunar-galaksija-muzej-nauke-i-tehnike.html
https://www.danubeogradu.rs/2023/12/decembar-mesec-racunara-galaksija-u-muzeju-nauke-i-tehnike/
Manifestacija: Bazar koji nema pazar. U saradnji sa Centrom zabavne nauke – Molekulom. Programi su privukli veliki broj mladih ljudi, a treba naglasti i humanitarni karakter na kome su se sakupljala sredstva za najmladje. Organizovani sadržaji su podrazumevali stručno vođenje kroz stalnu postavku, a osmišljene su i obrazovne, naučne i zabavne aktivnosti. Posetioci su mogli da prisustvuju predavanjima i interaktivnim radionicama izrade novogodišnjih čestitki i ukrasa, pravljenje čaja, ali i sapuna namenjenih svim uzrastima. Uz pomoć i nadzor stručnih demonstratora, publika je bila u prilici da se upozna sa detaljima proizvodnje „naučnog” sladoleda, tehnikama proizvodnje i oslikavanja keramike, a proizvode u čijem su stvaranju učestvovali mogli su da degustiraju u muzeju ili ponesu kući.
https://www.politika.rs/scc/clanak/590723/Humanitarni-bazar-koji-nema-pazar
https://balkantrip.tv/bazar-koji-nema-pazar-beograd-27-decembra-od-12h/

Predstava: „Pupin – poslednji san”. Pozorišna predstava, duodrama po tekstu Vjere Mujović i u režiji Miloša Pavlovića, premijerno je izvedena u Muzeju nauke i tehnike, u sklopu stalne postavke u galeriji „Aleksandar Despić”. Lik Mihajla Pupina tumačio je Dušan Matejić, a njegovu majku Pijadu Vjera Mujović. Komad predstavlja jedno moguće scensko viđenje Pupina, imaginarni susret majke Pijade i sina Mihajla. U dubokoj starosti, Pupin se seća svog života i postignuća – kao dečak, kao naučnik, patriota, imigrant, učesnik i svedok važnih istorijskih događaja. Za ovu scensku igru o odnosu majke i sina, o odnosu prema znanju i učenju, o jeziku, nauci, rasejanju, tuđini, imigraciji, patriotizmu, naciji i identitetu korišćeni su tekstovi iz Pupinove autobiografije, nagrađene Pulicerovom nagradom, srpska narodna književnost, Novi zavet, narodne poslovice…
https://www.politika.rs/scc/clanak/557017/Pupin-poslednji-san
https://nova.rs/kultura/imaginarni-susret-sa-majkom-premijera-predstave-pupin-poslednji-san/