
Simu Lozanića možda najbolje opisuju reči njegovih kolega prilikom komemoracije, kada su rekli da je „Lozanić vitez srpske nauke, radnik bez umora i odmora“, što je inspirisalo naslove izložbe i filma
Sima Lozanić: vitez srpske nauke
Autorka: Snežana Bojović
GALERIJA SANU / ZBIRKA VELIKANA SRPEKSE HEMIJE UNIVERZITETA U BEOGRADU - HEMIJSKI FAKULTET
Izložba "Sima Lozanić: vitez srpske nauke" autorke prof. dr Snežane Bojović, priređena od decembra 2023. do februara 2024. u Galeriji Srpske akademije nauke i umetnosti, priča je o prvom rektoru Univerziteta u Beogradu u preko 300 predmeta. Poglavlja ove zapanjujuće priče su Lozanićevo školovanje, naučni i stručni rad, usavršavanje u hemijskim centrima u Evropi, rodoslovno stablo njegove porodice, političke aktivnosti i unapređenje srednjoškolske i univerzitetske nastave hemije. Redovna predavanja domaćih stručnjaka sa različitih institucija i stručna vođenja posvećena različitim oblastima rada ovog akademika doprinela su da oduševljenje sa sobom ponese preko 17 hiljada posetilaca. Tokom izložbe priređene su premijera i tri projekcije originalnog filma "Sima Lozanić: bez umora i odmora" autora Jovane Milovanović i Dušana Cvetića. Cilj izložbe je bio da javnosti približi sveukupno Lozanićevo delo (naučno, stručno i pedagoško, rad u privredi, politici i diplomatiji, kao i aktivno učešće u ratovima tog vremena) i ukaže na značaj i veličinu njegovog naučnog i stručnog angažmana u oblasti hemije, kao i rada na razvoju poljoprivrede, privrednog zakonodavstva i izgradnje privrednih institucija u cilju razvoja zemlje. Većina muzejskih predmeta pozajmljena je iz Zbirke velikana srpske hemije Univerziteta u Beogradu - Hemijskog fakulteta, a izložba je obogaćena fotografijama i dokumentarnom građom iz Državnog arhiva Srbije, Arhiva SANU, Biblioteke SANU, Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ i kolekcija Miloša Jurišića i Snežane i Dragana Vicića. Audiovizuelni arhiv i centar za digitalizaciju SANU je digitalizovao knjige, dokumenta, prepisku i fotografije prikazane na izložbi i reprodukovane u katalogu autorke Snežane Bojović. Osim toga, pojedini delovi izložbe ilustrovani su fotografijama koji su rezultat projekta digitalizacija predmeta iz Zbirke velikana srpske hemije Hemijskog fakulteta, čije je izvođenje podržalo Ministarstvo kulture Republike Srbije. Izložba, prateće publikacije, film i naučni skup bili su deo obeležavanja Godine Sime Lozanića, kome je SANU posvetila čitavu 2023. godinu.
Značaj projekta
Izložba je rezultat višedecenijskog istraživanja istorije hemije u Srbiji autorke Snežane Bojović, a ovog puta izvedena zajedno sa brojnim timom koji su činili nastavno osoblje Hemijskog fakulteta i zaposleni u SANU, kao i samostalni dizajneri. Organizovanjem izložbe u okviru Godine Sime Lozanića, skrenuta je pažnja na ovog vrhunskog naučnika ne samo opštoj javnosti, već i stručnoj, posebno u oblastima kojima se i sam Lozanić bavio i koje je značajno unapređivao, a to su hemija, poljoprivreda i politika. Na osnovu portreta Lozanića koji je 1922. naslikao Uroš Predić, kao i Lozanićevih naučnih radova, reprodukovana je i izložena eksperimentalna postavka iz oblasti elektrosinteza, oblasti koja je Lozanićev naučni doprinos vinula do svetskih visina. Odabrani predmeti ilustrovali su i njegov stručni rad i doprinos poboljšanju kvaliteta života, što se najpre odnosi na analize voda. Istraživanje porodičnog stabla Lozanića i Pačića otkrilo je povezanost ovih porodica sa tadašnjom elitom. Istraživanje dokumentarne i arhivske građe pomoglo je da se javnosti približi i Lozanićev trud na polju privrede, diplomatije i stručnih i dobrotvornih aktivnosti tokom ratova krajem 19. i početkom 20. veka. Sedam popularnih predavanja u Galeriji tokom trajanja izložbe su dodatno oživela izložene predmete i približila odabrane aspekte Lozanićevog života široj javnosti, i to, pre svega unapređenje srednjoškolske hemije, diplomatske aktivnosti, analize voda, razvoj hemijske terminologije i analize novca. Trinaest stručnih vođenja tokom čitavog trajanja izložbe iznova su privlačila pažnju različite publike, a ponajviše školske dece koji su dolazili organizovano sa nastavnicima hemije ili istorije. U originalnom dokumentarnom filmu „Sima Lozanić: bez umora i odmora“ trinaest stručnjaka govore o značaju Lozanića, dok delove rektorskog govora tumači glumac Milan Mihalović Caci. U filmu se prikazuju i odabrani predmeti iz Lozanićeve zaostavštine iz Zbirke velikana srpske hemije. Najmlađima su na izložbi bile ponuđene i digitalne slagalice sa odabranim fotografijama predmeta, koje su bile zanimljive i odrasloj publici.

Obraćanje autorke Snežane Bojović na otvaranju izložbe – Foto SANU

Brojna publika na otvaranju izložbe – Foto SANU

Aparatura za elektrosinteze, rekonstruisano po opisima i fotografijama naučnih radova Sime Lozanića. Detalj ove aparature je prikazan i na njegovom portretu koji je uradio Uroš Predić. Ovi eksperimenti inspirisali su svetske naučnike da razviju teoriju o nastanku života na planeti Zemlji. Foto – Veselin Milunović

Hemijska laboratorija – detalj – laboratorija Velike škole, a potom Univerziteta nalazila se u današnjoj zgradi Rektorata Univerziteta u Beogradu. Laboratorija je rekonstruisana na osnovu fotografija drugih laboratorija iz tog doba. Foto – Slađana Savić

Premijera filma „Sima Lozanić: bez umora i odmora“ Jovane Milovanović i Dušana Cvetića upriličena je u Galeriji SANU. Na zahtev publike, priređene je još tri projekcije. Foto – Jovan Jovanović

Analize raznih materijala – za potrebe države ili zarad zadovoljenja lične radoznalosti, Lozanić je uradio brojne analize voda, minerala i meteorita, koje su snažno odjeknule u to vreme. Posebno se ističu analize pijaćih i banjskih voda, koje su uticale i na kvalitet života građana. Foto – Slađana Savić

Hemijsko posuđe potiče iz Zbirke velikana srpske hemije Hemijskog fakulteta i korišćeno je u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka. Njihova namena je istraživana pomoću inventara Hemijske laboratorije Velike škole i kataloga za nabavku laboratorijske opreme iz tog doba. Foto – Slađana Savić

Analize ruda i novca – na zahtev države, Lozanić je često dobijao uzorke ruda i sumnjivog novca da odredi hemijski sastav i tako utiče na tok eksploatacije tadašnjih rudnika, odnosno o sudbini osoba kod kojih je sumnjiv novac pronađen. Ovo bilje zahtevne i duge analize. Foto – Veselin Milunović

Bočice sa hemikalijama tada nisu imale rok trajanja i datum proizvodnje, ali pojedine ipak mogu da upute na vreme izrade ili korišćenja. Izložene su bočice koje na nalepnici imaju „Hemijska laboratorija Velike škole“, što upućuje na period 1863-1905, kada su u Hemijskoj laboratoriji radili Mihailo Rašković, a potom Sima Lozanić. Foto – Slađana Savić

Izložba je privukla medijsku pažnju, a nekoliko emisija je snimamo i u samom izložbenom prostoru. Foto – Slađana Savić